Karijes se danas smatra najraširenijom infektivnom bolesti kod čovjeka i vrlo su rijetki oni koji se nikad nisu s njim susreli. Sam karijes je zadnji stadij složenog i dugotrajnog procesa koji nastaje međudjelovanjem brojnih čimbenika, a među njima su najvažniji oralna higijena, prehrana i vrijeme.
O dostupnim hranjivim tvarima za bakterije ovisi i da li će karijes brze ili sporije napredovati. U najranijim fazama, karijes izgleda kao kredasto bijela zamućena mrlja koja je posljedica gubitka minerala iz cakline. Kada prođe kroz cijelu debljinu cakline i dospije do dentina, napredovanje karijesa se ubrza jer je dentin slabije mineraliziran od cakline i manje otporan na djelovanje kiseline. Ponekad karijes može biti opsežan i razvijen u unutrašnjosti tvrdih zubnih tkiva, a da je pritom šupljina na površini mala i okom nevidljiva.
Posebno je teško uočljiv karijes ispod dodirnih točaka susjednih zubi koji se često otkrije tek u uznapredovaloj fazi. Za dijagnostiku karijesa na ovim mjestima posebno su korisne rendgenske slike. Važno je reći da početni karijes koji je ograničen na caklinu ne boli. Simptomi se javljaju tek kada karijes prodre u dentin, odnosno kada je oštećenje zuba već relativno veliko. Javlja se bol na toplo, hladno i slatko. Ova bol je kratkotrajna i traje samo za vrijeme trajanja podražaja, a do nje dolazi jer bakterijski toksini podrazuju pulpu (zubni zivac) koja se nalazi u samoj unutrašnjosti svakog zuba. Ako prodiranjem bakterija u pulpu dođe do njenog trajnog oštećenja, bol postaje puno intenzivnija, javlja se spontano, neovisno o nekom podrazaju i često je potrebna hitna intervencija stomatologa.
Endodoncija je posebna grana stomatologije koja se bavi dijagnosticiranjem i liječenjem bolesti zubnog zivca. Ovo je jedan od najzahtjevnijih oblika terapije jer zahtjeva veliku preciznost u skučenom i nevidljivom dijelu kao što je unutrašnjost zuba i potrebno je puno znanja i truda da bi se postigli rezultati. Endodontski tretman sastoji se od potpunog odstranjivanja inficiranog pulpnog tkiva, čišćenja korijenskih kanala ručnim ili mašinskim instrumentima, dezinficiranja istih različitim otopinama i na kraju ispunjavanja kanala umjetnim materijalom na način da maksimalno zabrtvimo bilo kakav prolaz bakterijama. Nakon ovakvog liječenja zube još godinama mozemo čuvati u ustima, te oni zubi koji trebaju endodontsku terapiju više nisu osuđeni na vađenje kao što je to često bilo u prošlosti. Svaki zub je vrijedan i naš cilj je spasiti baš svaki zub, te mu vratiti prvobitni izgled i funkcionalnost.
Restaurativna dentalna medicina bavi se nadoknadom izgubljenog zubnog tkiva. Terapija ispunom vjerojatno je najčešći zahvat koji se radi u stomatološkoj ordinaciji. Otkrije li se karijes na vrijeme, tada nakon što ga očistimo i pri tome maksimalno očuvamo zdravo zubno tkivo, na njegovo mjesto dolazi kompozitni ispun odnosno “bijela plomba”. Ova vrsta ispuna je danas zauzela glavno mjesto u sanaciji oštećenja strukture zuba nastale karijesom i skoro u potpunosti izbacila iz upotrebe amalgamske ispune ili „crne plombe“ koje su dugo godina bile standard. Uz funkciju vrlo je vazna i estetika, stoga biramo najkvalitetnije materijale i odvajamo dovoljno vremena kako bi vašim zubima vratili prvobitni oblik i boju i kako bi vaši ispuni što duže trajali.